Studijski programa doktorskih
studija iz matematike obrazuje naučni kadar osposobljen za
samostalan istraživački rad u matematičkim naukama, kao i kritičku procenu
istraživanja iz matematike i srodnih oblasti.
Ključni element u tom smislu je postizanje vrhunskog nivoa
poznavanja i razumevanja najsavremenijih trendova u matematici, kao i
upoznavanje sa strukturom naučno-istraživačkog procesa i veštinama koje su
neophodne za uspešnu pripremu, objavljivanje i prezentaciju rezultata
naučno-istraživačkog rada, prema standardima usvojenim u matematičkim naukama.
Studijski program obuhvata
moderne oblasti matematike koje nalaze motivaciju u formulisanju i rešavanju
modela za probleme koji se javljaju u drugim naučnim oblastima, npr. u prirodnim
naukama, u mnogim oblastima informatičkih, tehničko-tehnoloških, ekonomskih
istraživanja, pa i u medicinskim, poljoprivrednim i humanističkim naukama. Na
taj način, studijski program omogućava mladim naučnim radnicima da, pored
istraživanja u domenu matematičkih nauka, stiču znanja za konkretne primene i
uključivanje u opšte društvene tokove, a sa ciljem da koriste i primene
matematiku u podizanju opšteg nivoa drušvenog razvoja.
Studenti koji završe
doktorske studije biće mladi naučni istraživači koji poseduju savremena stručna
i naučna znanja potrebna za uključivanje u svetske naučne tokove u oblastima
kojima se bave. Oni će imati bar jedan rad publikovan ili prihvaćen za
publikovanje u poznatim svetskim časopisima iz oblasti matematike kojom se bave,
a time i potvrdu da će moći da samostalno i u saradnji sa drugim istraživačima
nastave uspešna naučna istraživanja. Ovi mladi doktori će steći znanja potrebna
za uključivanje u univerzitetski nastavni proces u oblastima matematike na
osnovnim i diplomskim studijama iz matematike, kao i na studijama u drugim
oblastima. Oni će imati potrebna znanja i tehnike za uključivanje u stručne i
naučne timove u drugim institucijama posredne i neposredne proizvodnje, gde će
svojim znanjima doprineti kvalitetu naučnih modela sa neposrednom primenom.
Uspešno savladavanje ovog studijskog programa obezbeđuje znanja i metodološki
pristup u analizi najrazličitijih problema upravo zahvaljujući specifičnostima
matematičkih formulacija dokaza i tvrđenja na kojima se u matematici posebno
insistira
Opšta struktura kurikuluma
studija je vrlo jednostavna. Predviđeno je da u prva četiri semestra student
položi 12 predmeta, po 3 u svakom semestru. Od ovih 12 predmeta, 4 su seminarski
radovi (po jedan u svakom semestru), dok su preostalih 8 izborni predmeti koje
student bira sa priložene liste (koja nudi ukupno 58 predmeta) u konsultaciji sa
svojim savetnikom.
Savetnika (tutora) student
bira (ili mu se on dodeljuje) pri upisu studija. Ulogu savetnika pruzima mentor
u trenutku prijave doktorske disertacije.
Kada su u pitanju
seminarski radovi, student (po potrebi, uz pomoć savetnika) bira rukovodioca
seminarskog rada iz reda nastavnika angažovanih na studijskom programu. U
dogovoru s njim se definiše i obrađuje izabrano gradivo. Rezultati rada se javno
izlažu na redovnim naučnim seminarima PMF-a (iz odgovarajućih oblasti), koji se
održavaju jednom nedeljno u sklopu rada projekata Ministarstva za nauku RS i
drugih projekata (međunarodnih, pokrajinskih, itd.).
Svi izborni predmeti, kao i
seminarski radovi, nose po 10 ESPB, što ukupno čini 120 ESPB u prve dve godine
studija. Treća godina je u celosti posvećena izradi doktorske disertacije, koja
nosi 60 ESPB.